Početni odgoj
Odgoj počinje od dana rođenja djeteta, tom prvom vezom majke i djeteta kada izađe iz njene utrobe u spoljašnji svijet. Taj odgoj je veoma važan, iako se većinom o tome počinje pričati i pisati nakon prve godine života djeteta. Tada dijete istražuje kroz samostalno kretanje, interesovanje i upoznavanje i istraživanje svega oko njega u porodici i okolini.
Također, tada započinju i prva ograničenja koja mu postavljaju roditelji i dijete je u stanju da sve to može razumjeti, poštovati i naučiti kako je ispravno.
Ne postoji jedan recept, tehnike i metode za dobar odgoj koji bi mogli riješili veći broj problema koji se javljaju u rastu i razvoju. U skladu sa stalnim promjenama u društvu kod nas se i način odgajanja djece također mijenja.
Uz to treba istaknuti i činjenicu da su djeca čak i u okviru jedne porodice, veoma različita po naravi, temperamentu, talentima i drugim osobinama te iz toga proizilazi da roditelji trebaju imati toleranciju i prilagoditi se tome.
Nema jednog pravila za tako brojne situacije, stanja i reakcije kroz koje se prolazi u praćenju i radu s djetetom od rođenja pa sve do adolescencije.
Odrasli veoma često imaju odgovore na to kao: treba u odgoju slijediti vlastiti primjer, treba objasniti djeci svoje zahtjeve u odgoju, raznovrsne ciljeve, pravila, granice, kazne, pohvale, nagrade, kritike, kao osnovne metode i komunikacijska sredstva da pravilno usmjerimo dijete i da se ono osjeća uvijek prihvaćeno, voljeno i sigurno u porodici i okolini.
Najvažnije u odgoju svakog djeteta da su se pruži puno ljubavi, osjećaja sigurnosti, pozitivnog usmjeravanja i učenja svemu što ga okružuje. Pozitivan stav u smislu pohvaljivanja i isticanja onog što je dijete dobro uradilo i to je potvrda je poželjna u porodici i društvu i da je to ustvari njegovo željeno ponašanje i da tako stvara pozitivnu sliku o sebi.
Poslije prve godine života se djetetu postavljaju ograničenja usklađeno spram njegovih spoznaja i sposobnosti. Pri tome ono može pokazati svoje potencijale, talente i želje, pomaže mu da stvara o sebi sliku i kakav će biti tokom daljeg odrastanja.
Veoma je važna strpljivost u odgoju i spremnost roditelja na odgovaranja na svako pitanje i davanje povratnih informacija i obrazloženja na njegovo ponašanje i tako se može i očekivati da će iz te situacije moći da nauči o sebi i okruženju.
Najviše šta je potrebno djeci u početnom odgoju jeste da roditelji i vaspitači uživaju u njihovom društvu, podstiču njihove pozitivne reakcije i osobine i tako stvaraju ključ samopouzdanja, samopoštovanja i osjećanja da su voljeni i cijenjeni.
Krajnja svrha odgajanja je samoodgoj, u kojem osoba kao izgrađena ličnost preuzima odgovornost za svoje postupke. Početni odgoj je osnova za to.
